Većina proizvođača je zadovoljna odlukom Evrope da produži životni vijek motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, odlažući zabranu prodaje novih automobila sa konvencionalnim pogonom. Brendovi traže više vremena za prelazak na potpunu elektrifikaciju, tvrdeći da na taj način štite potrošače, koji će, međutim, ponovo biti na gubitku.
Vlasti u Briselu možda jesu odložile zabranu prodaje novih automobila sa klasičnim motorima, ali ostaju posvećene ideji da ih direktno učine još skupljim. I neće čekati 2035. godinu. Povećanje cijena će se dogoditi već u narednim mjesecima, a uticaće kako na automobile sa SUS motorima, tako i na električna vozila. Zbog novih propisa koji stupaju na snagu, većina proizvođača će morati da podigne cijene novih automobila, a očekuje se da će one skočiti za više od 2.000 evra. Ovo će pogoditi čak i modele iz najnižih klasa, kao što su, na primjer, Dačija Sandero ili Fijat Grande Panda.
Prvi “udar” je već od 7. jula
Prva mjera sa kojom se automobilske kompanije suočavaju jesu strogi zahtjevi opštih pravila o bezbjednosti. Oni stupaju na snagu 7. jula, tako da će svi automobili sa prvom registracijom, ne samo oni koji se kao novi pojave na ulicama poslije tog datuma, već i oni koji se trenutno prodaju, morati da imaju crnu kutiju za snimanje podataka o nesrećama, inteligentni limitator brzine (ISA) i snažnije senzore i kamere za tri sistema asistencije vozaču. To su sistem za pomoć pri kočenju u hitnim slučajevima, koji ide ruku pod ruku sa funkcijom prepoznavanja pješaka i biciklista, neprekidno praćenje vozača i upozorenje na napuštanje trake u hitnim slučajevima kod vozila sa hidrauličnim servo upravljačem. Pored ovih mjera, postoji i jedna o kojoj se do sada nije govorilo, a to je proširena zona zaštite od udara u glavu pješaka, što zapravo predstavlja modifikaciju na strukturnom nivou.
Brendovi znaju da su primorani da podignu cijene, ali takođe moraju da budu oprezni da ne bi izgubili prodaju, iako je neizbježno da će troškovi proizvodnje da se povećaju između 1.000 i 2.500 evra po automobilu. U ovom slučaju, radi se o otprilike 10 odsto povećanja zbog mjera bezbjednosti, što će imati posljedice i za manje modele A i B segmenta. Nestanak iz ponude je malo vjerovatan – prije će doći do ukidanja određenih nivoa opreme, što znači da će se najmanji i najjeftiniji modeli na tržištu nuditi samo u jednoj verziji.
Veliki problem za modele sa dizel motorima
Proizvođači obično čekaju što je duže moguće da instaliraju ove sisteme, pa neki pokušavaju da se riješe automobila koji su proizvedeni bez njih. Ako u tome uspiju do kraja godine, to će im koristiti za statistiku prodaje, pa je potpuno logično da ih trenutno nude sa popustima. Situacija će se dodatno zakomplikovati stupanjem na snagu novog standarda Euro 7, koji će prvo da se odnosi na sve nove putničke automobile, a godinu dana kasnije i na sve nove registracije u Evropi. Posebno će biti pogođeni dizel motori, kod kojih će proizvođač morati da garantuje minimalni radni vek sistema za naknadnu obradu izduvnih gasova, sistema za prečišćavanje (SCR) i filtera za čestice (DPF), od najmanje 160.000 kilometara ili 8 godina.
I, to nije sve. Dogovoreno je i da novi automobili moraju da sadrže najmanje 25 odsto reciklirane plastike. Ovaj cilj mora da se postigne u roku od deset godina. Prije nego što se dostigne nivo od jedne četvrtine, procenat reciklirane plastike u narednih šest godina mora da se poveća na 15 odsto. Nažalost, kao što smo napomenuli, ova će mjera negativno da utiče na troškove proizvodnje. A, ako se troškovi povećaju, povećaće se i prodajne cijene. Reciklirana plastika skuplja je od standardne jer podrazumijeva cijeli niz dodatnih troškova povezanih s prikupljanjem, sortiranjem i obradom, prenosi “AutoBlog“.
